Borba za male općine

Općine usuglašene - Ukinite nepotrebne agencije, a ne nas

Izvor: Općina Hum na Sutli

Donošenje zakonskog ograničenja izdvajanja novca za plaće zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave od najviše 15 posto izvornih proračunskih prihoda općine ili grada, što traži Most, prema očekivanjima iz te političke platforme, trebalo bi natjerati rastrošne općine i gradove na racionalnije ponašanje.

Most želi da se zakon donese i prije formiranja nove vlade, jer je riječ o jednom od uvjeta za političku suradnju ili koaliciju s HDZ-om.

Plaće u lokalnoj samoupravi sada su ograničene i za njih se može izdvajati najviše 20 posto godišnjeg prihoda jedinice lokalne samouprave. Dodatnim smanjenjem, kako su nam neslužbeno rekli u Mostu, do provedbe reforme lokalne samouprave žele jednim potezom utjecati na rješenje više problema. U prvom redu jedinice lokalne samouprave koje na plaće zaposlenika troše više od 15 posto svoga prihoda morat će se ponašati racionalnije. Zajednički novac poreznih obveznika neće moći trošiti kao do sada na plaće i mnogih zbrinutih ljudi, često zapravo “zaslužnih” stranačkih igrača. Neke će općine morati otpustiti dio zaposlenih, a one koje financijski loše stoje trebale bi biti prisiljene na spajanje sa snažnijim općinama ili gradovima.

No u mnogim malim općinama imaju niz argumenata protiv njihova ukidanja ili ograničavanja plaća držeći da je najprije potrebno provesti više mjera decentralizacije kojima bi općine dobile više i novca i odgovornosti. Osim toga, u malim i siromašnim općinama upozoravaju da je dojam kako se administrativno želi kazniti male općine u kojima se mnogo radi na razvoju, a poticati bogate koji su to postali slučajno.

Decentralizacija

Načelnik Općine Vladislavci Marjan Tomas (HDSSB) naglašava da je Hrvatskoj prije svega potrebna decentralizacija sredstava kojom će lokalna samouprava dobiti više novca i, svakako, odgovornosti, odnosno nadležnosti. Podsjetio je kako od sto kuna prikupljenog novca na ime poreza i sličnih davanja lokalnoj samoupravi pripadnu samo četiri kune.

- Naša općina ima male izvorne prihode - od 1 do 1,2 milijuna kuna, a prošle godine proračun nam je zbog niza projekata koje realiziramo iznosio pet milijuna kuna. Dakle, bilo bi suludo ograničiti plaće zaposlenih u Općini. Po meni, trebalo bi omogućiti isplatu i 50 posto izvornih prihoda za plaće ako će one rezultirati povećanjem proračuna projektnim aktivnostima. Zar ne bi bilo logično poticati razvoj pripremom različitih projekata? Zašto ne bismo mogli u Općini zaposliti projekt-menadžera koji će cijeloj općini i njezinim građanima donijeti razvoj, a ne plaćati skupe konzultantske usluge? Kvalitetni ljudi neće raditi za malu plaću. Većina općina, pa i gradova, u Slavoniji i Baranji može se smatrati siromašnima i ne bi bilo dobro da država od nas pravi još veće siromahe - ističe Tomas.

S druge strane, kaže kako bi ukidanje malih općina još pridonijelo centralizaciji. Napominje da, istina, ima različitih načelnika i lokalnih vlasti, upozoravajući kako je na građanima da ih sukladno s rezultatima na izborima biraju ili mijenjaju.

- Kao načelnik općine u svom radu moram biti i pravnik, doktor, veterinar, financijaš, psiholog, komunalni radnik, baviti se dezinsekcijom, hortikulturom... Građani od mene očekuju odgovor i pomoć na sva moguća pitanja koja ih muče. Držim da nije dobro ići na smanjivanje broja jedinica lokalne samouprave, potrebno je povećati njihovu učinkovitost. Kada bi se naša općina, primjerice, pripojila općini Čepin, sumnjam da bi netko izgradio igralište u Hrastinu ili promijenio pet mjeseci žarulju u Dopsinu, popravio komad nogostupa itd. Mi u malim općinama, praktično, ljudima rješavamo krucijalne probleme - kaže Tomas.

Do načelnika 25 kilometara

Načelnik Podgorača, također relativno male općine, Goran Đanić (HNS), koja ima samo troje zaposlenih i još troje u komunalnom pogonu, kaže kako su plaće zaposlenih najmanji problem u odnosu prema onome što ti zaposlenici čine za javno dobro građana općine.Za moga mandata u općini, a sada teče 12. godina kako sam načelnik, osigurali smo investicije i projekte u vrijednosti većoj od sto milijuna kuna. Jasno je sada kako je govoriti o plaći smiješno. Mislim da financijsko ograničavanje ili ukidanje nekih općina ne može biti dobro. Tko će se brinuti za infrastrukturne objekte u malim mjestima? Može li se, primjerice, dobro brinuti gradonačelnik Našica za 25 kilometara udaljene Poganovce? Možemo govoriti o tome da mjerilo bude to što je učinjeno u pojedinoj općini, što se radi, iako to zapravo ocjenjuju građani na izborima. Ne možemo samo biti statističari i držati se nekih “15 posto”.

Vrlo je teško staviti u isti koš bogate općine na Jadranu, gdje je tih 15 posto doista smiješno, i naše u Slavoniji. Pa kod nas u općini svaka je treća kuća prazna i sada nastojimo na svaki način osigurati posao ljudima. Sada radimo na poslovnoj zoni u kojoj ćemo poduzetnicima ponuditi besplatno zemljište sa svom infrastrukturom, pa i financijskom potporom po svakom novozaposlenom radniku od, recimo, 20 tisuća kuna. Dakle, mi ovdje u Slavoniji, Lici, Gorskom kotaru, borimo se za opstanak. Na Zapadu, počevši već od Slovenije, nastoji se poticati upravo male općine kako bi opstao život u njima. I zato bi i kod nas bilo dobro restrukturirati državne službe i državne tvrtke, ukinuti brojne agencije i tako ostvariti uštede, a, s druge strane, decentralizirati ovlasti i sredstva te pomoći male općine kako bismo zadržali život u njima. Reći ću vam i podatak kako mi imamo 21 udrugu koja djeluje u općini. One se, s obzirom na to da nemamo nikakve industrije ni poduzetnika-sponzora, mogu financirati samo iz proračuna - kaže Đanić.

(Izvor:Glas-Slavonije)