Analiza otkriva najuspješnije općine

Mali divovi hrvatskog turizma

Foto: Milan Matić

U prvih devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj je ostvareno oko 15 milijuna turističkih dolazaka te oko 87 milijuna noćenja što je za oko 9 milijuna noćenja više nego u cijeloj 2015. godini. Ti podaci predstavljaju rast od preko deset posto u odnosu na godinu prije. Sad već bivši ministar turizma Anton Kliman u nekoliko je navrata izjavljivao kako će ova turistička godina po svemu biti rekordna u suvremenoj hrvatskoj povijesti, od broja turističkih dolazaka, noćenja pa do onog najvažnijeg − količini ostvarenih prihoda od turizma. U intervjuu kojeg je dao Jutarnjem listu krajem kolovoza Kliman je izjavio kako procjenjuje da će ove godine udio turizma u hrvatskom BDP-u narasti na visokih 20 posto.

Važnost turizma

Ovaj podatak najbolje nam govori kolika je važnost turizma kao gospodarske grane za ukupnu hrvatsku privredu, poglavito za turističke regije poput Istre, Kvarnera i Dalmacije. Dubrovnik, Rovinj, Opatija, Split, Novalja, Hvar, a sve više i Zagreb, ne silaze s TV ekrana i novinskih naslovnica od lipnja do rujna. Kao da u se u tri ljetna mjeseca u Hrvatskoj ne događa ništa osim milijuna turista koji se slijevaju na jadransku obalu i otoke te turističkim djelatnicima i državnom proračunu ostavljaju milijarde eura. Najviše medijskog prostora zasluženo zauzimaju tradicionalne perjanice hrvatskog turizma poput Dubrovnika, Rovinja i Opatije. Posljednjih nekoliko godina Split ima dvoznamenkasti turistički rast, a slijede ga Zadar i Šibenik.

Kako mjeriti turistički uspjeh neke lokalne zajednice?

Obično se govori o broju dolazaka i noćenja kao najvažnijem kriteriju turističkog uspjeha, slično kao što veličina proračuna govori puno o ekonomskoj snazi neke jedinice lokalne samouprave. Međutim, jednako kao što sama veličina proračuna nije dovoljna za realnu sliku razvijenosti nekog grada ili općine isto tako ni sami broj ostvarenih noćenja nije dovoljan da bismo mogli ocijeniti turističku uspješnost neke jedinice lokalne samouprave.

Krajem 2013. godine Vlada RH donijela je odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, a jedan od glavnih kriterija za ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne samouprave je proračun po glavi stanovnika (per capita). Proračun per capita govori puno više o razvijenosti jedinice lokalne samouprave nego ukupan iznos proračuna sam za sebe. Ako ovu metodu primijenimo kako bismo ocijenili turističku uspješnost lokalnih sredina, odnosno turističku razvijenost hrvatskih gradova i općina, tada dolazimo do zanimljivih rezultata. Primjena metode je jednostavna – ukupan broj noćenja u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju ostvaren na razini jedinice lokalne samouprave podijeli se sa brojem stanovnika jedinice lokalne samouprave.

Statistika otkriva turističke 'male divove'

Broj ukupnih noćenja u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju u prvih devet mjeseci 2016. godine otkriva nam prave „male divove“ hrvatskog turizma – male po broju stanovnika, ali itekako velike po broju ostvarenih noćenja per capita. Apsolutni prvak je općina Funtana u Istarskoj županiji koja je sa svojih 907 stanovnika u prvih devet mjeseci ostvarila nevjerojatnih 1738 noćenja po glavi stanovnika.

U tablici se nalaze podaci o deset turistički najuspješnijih općina prema navedenoj metodi.

Svih deset općina su priobalne. Četiri općine nalaze se u Istarskoj županiji, tri u Splitsko-dalmatinskoj, dvije u Primorsko-goranskoj i jedna u Zadarskoj županiji. Gledajući regionalno četiri općine su Istri, četiri u Dalmaciji i dvije na Kvarneru. Na obali se nalazi šest općina, a četiri općine su na otocima Krku, Rabu, Pagu i Braču.

Šest općina ima manje od dvije tisuće stanovnika, tri općine imaju između 2000 i 3000 stanovnika, a jedna općina ima više od 5000 stanovnika.

Turizam nosi visoki stupanj razvijenosti

Prema stupnju razvijenosti iz 2014. godine svih deset općina razvijenije su od hrvatskog prosjeka. Tri općine (Funtana, Baška i Medulin) nalaze se u prvih deset najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave u RH. Sedam općina spada u V., najrazvijeniju skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125% prosjeka Republike Hrvatske, a tri općine nalazi se u IV. skupini čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske.

Na čelu četiri općine su načelnici s kandidacijskih lista grupa birača (neovisni), tri općine imaju načelnike iz HDZ-a, dvije iz IDS-a i jedna iz SDP-a.

Kolika je kumulativna važnost turizma u hrvatskom gospodarstvo pokazuje i činjenica da su u sedam od deset najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj turizam i ugostiteljstvo najvažnije gospodarske grane (najrazvijenije jedinice lokalne samouprave u RH su redom: 1. Kostrena, 2. Vir, 3. Funtana, 4. Malinska-Dubašnica, 5. Omišalj, 6. Baška, 7. Medulin, 8. Novigrad (istarski), 9. Zagreb, 10. Dobrinj).

Veličinu naših 'malih turističkih divova' možemo najbolje opisati parafrazirajući rečenicu iz legendarnih Smogovaca Hrvoja Hitreca: Oni su mali, ali su veliki, odnosno, oni su dosta veliki da ne budu mali!.

AUTOR: Milan Matić, doktorand komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti