ANALIZA Prihodi od koncesijskih naknada od 2013.-2015.

Od koncesija najviše zaradila Šibensko-kninska županija

Najviše novaca od koncesija ubiru morske županije što mogu zahvaliti svojim pomorskim dobrima. Šibensko-kninska županija tijekom ovog je mandata tako ostvarila u prosjeku 6,8 milijuna kuna, odnosno 5,69 posto svojih ukupnih proračunskih prihoda.

Skandal oko koncesije za Zlatni rat koji je proteklih tjedana punio medije, te rezultirao poništenjem natječaja ali i povlačenjem župana Splitsko-dalmatinske županije Ante Ževrnje iz utrke za još jedan mandat, te rat oko koncesije za Zrće, zbog koje je gradonačelnik Novalje Ante Dabo pokrenuo upravni postupak i najavio tužbu, aktualizirali su ponovo temu izdavanja koncesija na kojima se okreće ogroman novac, zbog čega je izuzetno bitno racionalno, efikasno i transparentno upravljanje. Uz upotrebu pomorskog dobra, oko čega su nastale ove dvije navedene afere i koje je očito jedno od najunosnijih dobara kojima se može raspolagati, Županije odlučuju kome će i pod kojim uvjetima dati koncesije i na vode i javno vodno dobro, na što je javnost također posebno osjetljiva, potom za obavljanje javne zdravstvene službe, za lov, frekvencije i carinske zone.

Analitičari gradonačelnik.hr-a istražili su, stoga, koliko su županije u proteklom mandatu uprihodile od koncesija. Analizirali smo, kao i uvijek, podatke Ministarstva financija o izvršenju proračuna županija za razdoblje od 2013.-2015., jer podaci za 2016. još nisu objavljeni.

Najviše novaca, jasno je na prvi pogled, od koncesija godinama ubiru morske županije što mogu zahvaliti svojim pomorskim dobrima. Prva je tako po prihodima ostvarenim od koncesija Šibensko-kninska županija, koja je tijekom proteklog mandata godišnje od koncesija ubirala u prosjeku 6,8 milijuna kuna, odnosno 5,69 posto svojih ukupnih proračunskih prihoda.

Redni broj Županija Broj stanovnika 2011 Prosječni prihodi od naknada za koncesije 2013 - 2015 PROSJEČNI UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 2013 -2015 Udio prihoda od naknada za koncesije u ukupnim prihodima i i primicima od 2013.-2015.
1 Šibensko - kninska županija 109.375 6.893.143 121.221.543 5,69%
2 Primorsko - goranska županija 296.195 17.612.786 321.089.341 5,49%
3 Zadarska županija 170.017 9.159.264 176.793.636 5,18%
4 Istarska županija 208.055 14.905.070 314.956.490 4,73%
5 Dubrovačko - neretvanska županija 122.568 5.313.763 144.899.873 3,67%

Pauk: Najveći prihodi od marina i sidrišta

Župan Goran Pauk pojašnjava da su najveći prihod ostvarili od luka nautičkog turizma – marina i sidrišta. Posebno ističe sidrišta koja su predviđena prostornim planom za koja nakon izrađenih dokumenata prostornog uređenja raspisuju natječaj, te nakon provedenog postupka odabiru koncesionara. Trenutno u Prostornom planu imaju 40 lokacija s 773 veza i negdje su, kaže župan, na pola puta realizacije predmetnih sidrišta. Godišnje Županija od marina, sidrišta i brodogradilišta, tzv. luka od posebne namjene županijskog značaja uprihodi oko 1,5 mil kn i još toliko od luka posebne namjene državnog značaja, odnosno ACI marina.

Goran Pauk: Godišnje Županija od marina, sidrišta i brodogradilišta, tzv. luka od posebne namjene županijskog značaja uprihodi oko 1,5 mil kn i još toliko od luka posebne namjene državnog značaja, odnosno ACI marina

Županija također ostvaruje prihod od deset plaža koje su pod koncesijom, a od kojih se prihodi dijele na tri dijela pa trećina ide u korist državnog proračuna, trećina županiji a trećina gradu ili općini. Ukupan prihod u 2015. godini, kada je u županiji bilo 8 plaža u koncesiji, iznosio je 534.995,35 kuna, odnosno jedna trećina u korist županije iznosila je 178.331,78 kuna, navodi župan.

Sukladno zakonu, prihodi od koncesija su namjenska sredstva te se„vraćaju“ na pomorsko dobro. 'Samo u zadnje dvije godine u Luku otvorenu za javni promet Šibensko-kninske županije - luku Vrnaža, namijenjenu za smještaj komunalnih vezova za domicilno stanovništvo, uložili smo zajedno s Lučkom upravom Šibensko-kninske županije oko 10 milijuna kuna, od toga sama Županija 4,3 mil kn. Sufinanciramo sanaciju pomorskog dobra na područjima gradova i općina, što u zadnje dvije godine iznosi oko 2 mil kn. Izrađujemo idejne podloge za sidrišta u postupcima dobivanja lokacijske dozvole, utvrđujemo granice pomorskog dobra, izrađujemo parcelacijske elaborate radi provedbe postupka utvrđivanja granica pomorskog dobra i potičemo aktivnosti na otocima. Sve iz sredstava uprihodovanih od pomorskog dobra', navodi župan.

Tu su i koncesije u zdravstvu, od kojih Županija godišnje ostvari 1,38 milijuna kuna, čime se financira pokrivanje aktivnosti za nadstandard u zdravstvu. Od ostalih koncesija tu su koncesije na lovišta (cc 400 tisuća kuna), za izgradnju distribucijskog sustava i distribuciju plina (29 tisuća kuna u 2015. godini), koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina tvrtki koje obavljaju eksploataciju mineralnih sirovina ( 233.249,05 kn u 2016. godini), te koncesije za korištenje voda i vodnog gospodarstva, od kojih godišnje uprihduju oko 41 tisuću kuna.

Iza Šibensko-kninske, na drugom je mjestu Primorsko-goranska županija sa prosječnom zaradom od 17,6 milijuna godišnje, odnosno 5,49 posto proračunskih prihoda. Treća je Zadarska županija sa prosječno 9,1 milijun godišnje zarade od koncesija, odnosno 5,18 posto proračunskih prihoda. Na četvrtom mjestu je Istarska županija – prosječno 14,9 milijuna, odnosno 4,73 posto prihoda proračuna. Kada se, pak, gleda po per capita kriteriju, upravo Istarska županija rekorder, i to uvjerljivi – sa prosjekom od čak 72 kune godišnje zarade od koncesija po stanovniku, devet kuna više od drugoplasirane Šibensko-kninske županije.

Flego: Sve se troši namjenski

Istarska županija 4. je po ostvarenim prihodima od koncesija: Valter Flego

Da najviše prihoda ubiru od koncesija na pomorskom dobru potvrdio nam je i istarski župan Valter Flego, dodajući kako se ti prihodi, kao i prihodi od naknade za upotrebu pomorskog dobra, odnosno od brodica, troše namjenski. Tako prihodima od koncesija financiraju čišćenje morskog okoliša eko brodom i eko akcije čišćenja podmorja, poticaje za uređenje plaža i terapeutsku plažu, potom postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra, izradu programa GIS pomorskog dobra, Masterplan prometnog razvoja Istarske županije, hitne intervencije, službu spašavanja na moru, te donacije za pomorsku baštinu. Također, iz ovih sredstava idu i kapitalne donacije lučkim upravama, odnosno ulaganje u infrastrukturu Lučkih uprava Pula, Poreč, Rabac, Rovinj i Umag-Novigrad, te program praćanje kakvoće mora, a sve to ovisno o godišnjim potrebama.

Nakon Istarske, peta je Dubrovačko-neretvanska županija sa prosječnim godišnjim prihodima od 5,3 milijuna kuna, što je 3,67 posto proračuna.

Redni broj Županija Broj stanovnika 2011 Prosječni prihodi od naknada za koncesije 2013 - 2015 PROSJEČNI UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 2013 -2015 Prosjek prihoda od naknada za koncesije per capita
1 Istarska županija 208.055 14.905.070 314.956.490 72
2 Šibensko - kninska županija 109.375 6.893.143 121.221.543 63
3 Primorsko - goranska županija 296.195 17.612.786 321.089.341 59
4 Zadarska županija 170.017 9.159.264 176.793.636 54
5 Dubrovačko - neretvanska županija 122.568 5.313.763 144.899.873 43

Kada se gleda zarada po stanovniku, nakon Istarske, najviše je od koncesija uprihodila Šibensko-kninska županija – 63 kune po stanovniku, potom Primorsko-goranska – 59 kuna, Zadarska – 54, te Dubrovačko-neretvanska – 43 kune po stanovniku. Najmanje novca od koncesija, manje od jedan posto ukupnih prihoda proračuna, ubrale su Krapinsko-zagorska, Virovitičko-podravska županija i Grad Zagreb. (gradonačelnik.hr)